child_rights_album.pdf

(2841 KB) Pobierz
01-12 lose resenje.qxd
 
ALBUM DE^JIH PRAVA
ALBUMI I TË DREJTAVE TË FËMIJËVE
GYERMEK JOGI ALBUM
ALBUM TARO TCHAVORIKANE KRISIJA
Izdava~:
CENTAR ZA PRAVA DETETA
Beograd, Dositejeva 4
3344170, 3344818, 3340599
http://www.cpd.org.yu
cpd@eunet.yu
Za izdava~a:
Qubomir Pejakovi}, direktor
Urednik svih izdawa:
Vesna Dejanovi}
Tekst Konvencije o pravima deteta prilagodili grupa DECA DECI
www.decadeci.org.yu
Ilustracije:
Uro{ Begovi}
Prevod na romski jezik: Ra{id Kurti}
Prevod na ma|arski jezik: Csaki Erika, Banyai Janos, David Losoncz
Prevod na albanski jezik: mr Dragoqub \oki}
Dizajn, priprema i {tampa:
Colorgrafx , Beograd
Tira` 3000
ISBN 86-83109-28-3
[tampawe ove publikacije pomogao je UNICEF.
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
341.231.14-053.2(094.2) (02.053.2)
342.7-053.2(497.11) (02.053.2)
ALBUM de~jih prava = Albumi i të drejtave të fëmijëve = Gyermek jogi album = Album taro
tchavorikane krisija/[ ilustracije Uro{ Begovi}; prevod na romski jezik Ra{id Kurti}, prevod na
ma|arski jezik Csaki Erika, Banyai Janos, David Losoncz, prevod na albanski jezik Dragoqub \oki} ].
- Beograd: Centar za prava deteta, 2004 (Beograd: Colorgrafx ). - 56 str.: ilustr.; 21 cm
Uporedo tekst na srp., rom., ma|. i alb. jeziku. - Tira` 3.000
ISBN 86-83109-28-3
a) Konvencija o pravima deteta 1990
b) Prava deteta - Srbija
COBISS.SR-ID 114900748
Centar za prava deteta
Beograd 2004.
80213551.001.png
KONVENCIJA O PRAVIMA DETETA
KONVENTA PËR DREJTAT E FËMIJËVE
Inicijativa za posebnu za{titu prava deteta stara je oko pola
veka i prvi zna~ajan dokument koji ozna~ava po~etak tok procesa je De-
klaracija o pravima deteta (usvojena od strane Generalne skup{tine
Ujediwenih nacija 1959. godine). Principi koji su proklamovani ovom
deklaracijom (pravo na za{titu, obrazovawe, zdravqe, siguran dom i
zdravu ishranu) bili su osnov za formulisawe prava u Konvenciji. Od
usvajawa Deklaracije do usvajawa Konvencije proteklo je trideset
godina ozbiqnog rada na usagla{avawu stavova.
Iniciativa për mbrojtën e posaçme të drejtave të fëmijëve, e vjetër
afro gjysma e shekullit dhe dokumenti i parë i rëndësishëm i cili cakton
fillimin e atij procesit është Deklerata për të drejtat e fëmijëve (e aprovuar
nga ana e Asmblesë së Përgjithshme të Kombëve të Bashkuara më 1959
vjet). Parimet të cila janë proklamuar me këtë Dekleratë (të drejta në
mbrojtë, edukim, shëndetë, shtëpinë e sigurët dhe në ushqimin të
shëndosh) kanë qenë bazë për formulim të drejtave në Konventë. Nga
aprovimi i Dekleratës deri te aprovimi i Konventës kaloi tridhjetë vjet të
punës serioz në harmonizimin e pikëpamjeve.
Konventa për të drejta e fëmijëve paraqet kontratën ndërkombëtare
të më të rëndësishme në të cilën veçanarisht sigurohen të drejtat e
fëmijëve dhe të cila ka karakterin e obligueshmërisë. Është e aprovuar në
Asamblenë e Përgjithshme të Kombëve të Bashkuara në nëntor të vitit
1989, kurse në shtator të vitit 1990 hyri në fuqi. Konventa për të drejta e
fëmijëve konsiderohet si një dokument i miratuar i përbashkët, sepse për
pakëz të gjitha shtetet e botës janë obliguar që drejtat të cila ajo i
respekton, i vë në zbatim në jetë.
Çdo një shtet i cili zyrtarisht i merr në dorë obligimet të cilat i
përcakton Konventa, ose si thohet në drejtësi – çdo një shtet i cili ratifikon
Konventën është i obliguar që të mundëson realizimin e të gjithave të
drejtave të fëmijëve. Nëse nuk përmbëhet të kësaj, ai mund të merret në
përgjegjësi para bashkësisë ndërkombëtare.
Republika Federative Socialiste e Jugosllavisë ratifikoi Konventën për
të drejtat e fëmijëve në dhjetor të vitit 1990, e pasi Bashkësia Shtetërore të
Serbisë e të Malit të Zi muar mbi vete obligimet nga të gjitha kontratat
ndërkombëtare të ratifikuar, ashtu që ajo konsiderohet si antarja
shtetërore e kësaj kontratë ndërkombëtarë. Ata do me thane që ka
obligime të punoj në krijimin e kushtit për të zbatimin e plotë të drejtave
të gjitha të fëmijëve të cilat gjinden në territorin e saj.
Në realizimin e Konventës për të drejta e fëmijëve rolin kryesor kanë
edhe prindërit, medijët, organizatat ndërkombëtare dhe vendese
joqeveritare – shkurtimisht të të gjithë të rritur e veçanarisht ata të cilat
merren me fëmijë. Shoqata bashkëkohore demokratike nënkupton
përgjegjësinë e të gjithave individuave në zbatimin e të drejtave të fëmijëve.
Secili fëmijë, gjithashtu, mund dhe i duhet të kujdesohet për zbatimin
e të drejtave të veta dhe të drejtave të fëmijëve në përgjithësi. Gjithashtu,
bashkë me tjerë mund të fillon aktivitetet llojëllojshme me të cila do të
kontribuoj respektimin e të drejtave të fëmijëve të tjerë ose miratimin e
ndonjë situatësë të shkeljes e të drejtës.
Konvencija o pravima deteta predstavqa najzna~ajniji me|unarod-
ni ugovor kojim se posebno {tite prava deteta i koji ima obavezuju}i
karakter. Usvojena je u Generalnoj skup{tini Ujediwenih nacija u
novembru 1989. godine, a u septembru 1990. godine je stupila na
snagu. Konvencija o pravima deteta se smatra op{te prihva}enim do-
kumentom, jer su se skoro sve zemqe sveta obavezale da prava koja ona
priznaje sprovode u `ivot.
Svaka dr`ava koja zvani~no preuzme obaveze koje Konvencija
propisuje, ili kako se to u pravu ka`e – svaka dr`ava koja ratifikuje
Konvenciju, du`na je da omogu}i ostvarivawe svih prava deteta.
Ukoliko se toga ne pridr`ava, ona mo`e da odgovara pred me|una-
rodnom zajednicom.
Socijalisti~ka Federativna Republika Jugoslavija je
ratifikovala Konvenciju o pravima deteta u decembru 1990. godine, a
po{to je Dr`avna zajednica Srbije i Crne Gore preuzela obaveze iz
svih ratifikovanih me|unarodnih ugovora, tako se i ona smatra dr-
`avom ~lanicom ovog me|unarodnog ugovora. To zna~i da ima obavezu
da radi na stvarawu uslova za puno ostvarivawe prava sve dece koja
se nalaze na wenoj teritoriji.
U ostvarivawu Konvencije o pravima deteta zna~ajnu ulogu imaju i
roditeqi, mediji, me|unarodne i doma}e nevladine organizacije –
ukratko, svi odrasli a posebno oni koji se bave decom. Savremeno de-
mokratsko dru{tvo podrazumeva odgovornost svih pojedinaca u ostva-
rivawu prava deteta.
4
Svako dete tako|e mo`e i treba da se zala`e za ostvarivawe
svojih prava i prava dece uop{te. Isto tako, zajedno sa drugima mo`e
da pokre}e razli~ite aktivnosti kojima }e doprineti po{tovawu prava
druge dece ili re{avawe neke situacije kr{ewa prava.
5
A GYERMEKEK JOGAIRÓL SZÓLÓ EGYEZMÉNY
KONVENCIA TARO TCHAVORIKANO KRISALO TCHATCHIPE
A gyermekek jogainak különleges védelmér#l szóló
kezdeményezések már fél évszázados múltra tekintenek vissza. Az els#
jelent#sebb lépést a Gyermekek jogairól szóló nyilatkozat jelentette,
(melyet az Egyesült Nemzetek Szervezetének Közgy%lése fogadott el
1959-ben). A nyilatkozat alapelvei (a védelmhez, oktatáshoz, a lehet#
legjobb egészségi állapothoz, az otthon biztonságához és az egészséges
táplálkozáshoz való jog) alapul szolgáltak a Gyermekjogi egyezménybe
foglalt jogok megfogalmazásakor. A nyilatkozat elfogadásától az
egyezmény elfogadásáig, 30 éven át tartott a nézetek egyeztetése.
Iniciativa basho pala pe arakhibe taro tchavorikane krisura, phurani
ili pashe ekvash shelbershipe vi angluno barimahko lil savo semnisarel o
anglunipe taro adava proces kova ilo i Deklaracia taro tchavorikane
krisija (leldi taro Generalno kedinipe e Jekhisarne naciengo 1959.
bersh). Principura save sana prolamisarde akale deklaraciaja (kriso po
arakhibe, sikljovibe, sastipe, pachamno kher thaj sasto parvaripe) sana
fundo basho gatisaravipe o krisura andi Konvencia. Taro istaravipe i
Deklaracia dzhi o istaravipe i Konvencia nakhlo trianda bersh tchatchutni
buti po jekhipnipe ando terdipnja.
Konvencia taro tchavorikane krisura dikhljarel majbarimahko
mashkarthemutno tchinadipe saveja pala pe arakhenpe o tchavorikane
krisura vi savo ’si ’le udzhilipno odji. Leldi sine po Generalno kedinipe e
Jekhisarne naciengo ando novembar 1989. brsh, apa ando septembar
1990. bersh avilo pi zor. Konvencia taro tchavorikane krisura chinavel pe
godjasa sar sarendar astardo lil, adaleske so sa o phuvja po luma lelde
udzhilipe te nakhaven ando dzhivdipe o krusura save voj pendzharel.
A gyermekek jogairól szóló egyezmény a legfontosabb, jogilag
kötelez# erej%, nemzetközi szerz#dés amely a gyermekek jogainak
különleges védelmér#l szól. Az ENSZ Közgy%lése 1989 novemberében
fogadta el az egyezményt és 1990 szeptemberében lépett hatályba. A
gyermekjogi egyezmény általánosan elfogadott dokumentum, hiszen a
világ szinte minden állama vállalta az egyezménybe foglalt jogok
érvényesítését.
Desetno phuv savi themeskone lel o udzhilipe savo i Konvencia
krisarel, jal sar odva ando kriso phenolpe – saijekh phuv savi ratifisarel i
Konvencia, udzhili ili te shajisarel o kerdipe taro sa o tchavorikane
krisura. Andegachi na ikerelpe basho odova, voj shaj te ovel phutchavdi
anglal o mashkarthemutno amalipe.
SFR Jugoslavia ratifisardja i Konvencia taro tchavorikane krisura
ando decembar 1990. bersh, apa o Phuvjalo amalipe e Srbijako thaj
Kale Voshako lilja o udzhilipe taro sa o ratifisarde mashkarthemutne
tchinadipa, adzhahar chinavelpe godjasa vi oj sar phuv savi si kotorvali
kadale tchinadipesko. Godova gindisarel kaj ‘si ‘la udzhilipe te kerel buti
po kerdipe o chinadipe basho pherdo keribe taro sa o tchavorikane
krisura save arakhen pe andi phuv.
Ando keribe e Konvenciako taro tchavorikane krisura barimahko
than isi ’len vi o dad thaj i daj, media, mashkarthemutne thaj kherutne
bithagarne organizacie – arneder, sa o bare apa pala pe okola save
keren buti e tchavenca. Phiramno themeskothagarutno (demokratikono)
amalipe gindisarel phutchavipe taro sa o jekhore ando keribe taro
tchavorikane krisura.
Saijekh tchavo pale gaja shaj vi valjanel te simadjisarelpe basho
keribe taro ple krisura vi tchavorikane krisura generalno. Pale gaja,
khethane averenca shaj te crdenpe avertchande butcha savenca ka
anavel dzhi o pachivalipe e krisura taro aver tchave jal phandipe andi
godi disave situacie kana phagen pe o krisura.
Minden állam, amely hivatalosan is elfogadja az egyezménybe
foglalt kötelezettségeket, vagyis, ahogyan ez a jogi nyelvben ismert -
minden állam, amely ratifikálja az egyezményt, köteles lehet#vé tenni a
gyermekek jogainak érvényesítését. Amennyiben ehhez nem tartja magát,
akkor ez az adott állam nemzetközi felel#sségét vonja maga után .
A Jugoszláv Szocialista Szövetségi Köztársaság 1990 decemberében
ratifikálta ezen egyezményt. Mivel Szerbia és Montenegró Államközösség
bels# jogát képezik a JSzSkK által ratifikált szerz#dések, az
államközösség is részese az egyezménynek. Ez azt jelenti, hogy köteles a
gyermekek jogainak maradéktalan érvényesítéséhez nélkülözhetetlen
feltételeket megteremteni.
Az Egyezmény megvalósításában jelent#s szerepük van a szül#knek,
a médiának, a nemzetközi és hazai civil szervezeteknek, röviden, minden
feln#ttnek, különösen azoknak, akik gyermekekkel foglalkoznak. A
modern demokratikus társadalom minden tagjának felel#ssége a
gyermekek jogainak érvényesítése.
6
Minden gyermeknek úgyszintén jogában áll gyakorolni ezen jogait,
és hozzá is kell hogy járuljon a saját és minden gyermek jogának
érvényesítéséhez. Más gyermekekkel együtt kezdeményez#je lehet olyan
programoknak, amelyek a gyermekek jogainak tiszeteletbentartását
helyezi el#térbe vagy jogsértés esetén a kialakult helyzet megoldását.
7
SPECIJALNO ZASEDAWE GENERALNE SKUP[TINE
UJEDIWENIH NACIJA O DECI
SESIONI SPECIAL I ASAMBLËS E PËRGJITHSHME
E KOMBËVE TË BASHKUARA PËR FËMIJË
Kao deo op{tih napora da se poboq{a polo`aj dece u svetu,
Generalna skup{tina Ujediwenih nacija odr`ala je u maju 2002. godine
Specijalno zasedawe posve}eno deci. Na tom skupu su se predstavnici
dr`ava obavezali da }e u narednih deset godina raditi na
poboq{awu uslova u kojima `ive deca u wihovim dr`avama. Osim
predstavnika dr`ava, na tom skupu su tako|e u~estvovale brojne
me|unarodne i nacionalne nevladine organizacije, ali i sama deca –
po prvi put od osnivawa Ujediwenih nacija.
Si pjesa e mundimeve të përgjithshme që të përmirsohet pozita e
fëmijëve në botë, Asambleja e Përgjithshme e Kombëve të Bashkuara
mbajti në maj të vitit 2002 Sesion special të kushtuar fëmijëve. Në atë
mbledhje përfaqësuesit e shteteve janë obliguar që në dhjetë vjet të
ardhshme do të punojnë në përmirsimin e kushtave në të cilat jetojnë
fëmijët në shtete të tyre. Përveç përfaqësuesit e shteteve, në atë mbledhje,
gjithashtu, kanë marr pjesë me shumicë organizatatë ndërkombëtare dhe
nacionale joqeveritare, por edhe vetëm fëmijë – për her të parë nga
formimi i Kombëve të Bashkuara.
Sesioni special është mabaruar me aprovim të Dokumentit të Kryer
“Bota sipas mases e fëmijëve”, në të cilin janë rradhitur të gjitha qëllime
dhe obligime, të cilat shtetet i kanë marr mbi vete. Janë marr vesh,
gjithashtu, që sa më parë, nëse ka mundësi deri në fund vitit 2003, që
çdo një shtet të bërë Planifikimin nacional të veprimave, të cili do të për-
bërë qëllimet të qarta dhe të matura me qëllime të proklamuara në ‘Botë
sipas mases e fëmijëve’, të cilat duhet të arriten afatet marrëveshjes. Në
atë mënyrë, shtetet prezantohen në planifikim praktik si të përmirsojnë
kushtet e jetës së fëmijëve, si mos të ndodhi që të gjitha fjalë të lidhura
në Sesion special mbeten në nivel të deshirave të bukura dhe të prem-
timeve të zbrazta.
Përfaqësuesit e vendit tonë, po ashtu, aktivisht kanë marr pjesë në
këtë mbledhje të rëndësishme botëror – delegacioni shtetëror, organizatat
joqeveritare dhe fëmijët.
Duke kuptuar seriozisht rolin e vet dhe pozitën në të cilen gjinden
fëmijë në vendin tonë Qeveria e Republikës e Serbisë autorizoi Këshillin
për të drejta për fëmijë që të hartoj Planin nacional e veprimave për
vendin tonë. Ky proces filloi në vitin 2003 dhe në të, përveç ekspertave
shumënumërta, kanë marr pjesë edhe vetë fëmijë. Këshilli për të drejtat e
fëmijëve, si trup të cilin e përbërin përfaqësuesit e ministrive, organi-
zatave joqeveritare dhe të ekspertave pambarur, ka përpiluar projektin e
dokumentit. Pastaj janë organizuar konsultimet dhe bisedat me fëmijë
dhe me përfaqësuesit e ekspertave dhe të pushteteve lokal anembanë
Serbisë, kurse komentet e tyre dhe propozimet janë dorëzuar Këshillit për
të drejtat të fëmijëve.
Verzioni definitiv e Planifikimit nacional e veprimeve është i aprovuar
nga ana e Qeverisë së Republikës së Serbisë në shkurt të vitit 2004. Ai
parafet një plan i përgatitur shumë serioz në detaje, i cili duhet të kon-
tribuoj avancimin e pozitës të fëmijëve në Serbi, dhe në bazën e vetë
themelohet në të drejta të fëmijëve dhe në qëllime nga dokumenti “Bota
sipas mases e fëmijëve”.
Specijalno zasedawe je zavr{eno usvajawem Zavr{nog dokumenta
“Svet po meri dece” u kome su navedeni svi ciqevi i obaveze koje su
dr`ave preuzele. Dogovoreno je, tako|e, da {to pre, ukoliko je to
mogu}e do kraja 2003. godine, svaka dr`ava napravi svoj Nacionalni
plan akcije, koji }e sadr`ati jasne i merqive ciqeve, uskla|ene sa
ciqevima proklamovanim u Svetu po meri dece, koje treba posti}i u
dogovorenim rokovima. Na taj na~in, dr`ave pristupaju prakti~nom
planirawu kako da poboq{aju uslove `ivota dece, kako se ne bi
dogodilo da sve {to je dogovoreno na Specijalnom zasedawu ostane
na nivou lepih `eqa i praznih obe}awa.
Predstavnici na{e zemqe tako|e su aktivno u~estvovali na ovom
zna~ajnom svetskom skupu – dr`avna delegacija, nevladine organizacije
i deca.
Shvataju}i ozbiqno svoju ulogu i polo`aj u kome se nalaze deca u
na{oj zemqi, Vlada Republike Srbije je ovlastila Savet za prava
deteta da izradi Nacionalni plan akcije za na{u zemqu. Taj proces je
zapo~eo 2003. godine i u wemu su, pored brojnih stru~waka, u~estvo-
vala i sama deca. Savet za prava deteta, kao telo koga ~ine pred-
stavnici ministarstava, nevladinih organizacija i nezavisnih eksper-
ata, izradio je nacrt dokumenta. Potom su organizovane konsultacije i
razgovori sa decom i predstavnicima stru~waka i lokalnih vlasti
{irom Srbije, a wihovi komentari i predlozi su dostavqeni Savetu
za prava deteta.
8
Kona~na verzija Nacionalnog plana akcije usvojena je od strane
Vlade Republike Srbije u februaru 2004. godine. On predstavqa vrlo
ozbiqno pripremqen i detaqan plan koji treba da doprinese unapre-
|ewu polo`aja dece u Srbiji, a u svojoj osnovi se zasniva na pravima
deteta i ciqevima iz dokumenta “Svet po meri dece”.
9
80213551.002.png
Zgłoś jeśli naruszono regulamin